| |
|
O
APARTMANU |
 |
|
|
|
|
 |
|
GALERIJA
SLIKA |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TLOCRT
APARTMANA |
|
|
|
|
 |
|
|
 |
Apartman
Ostojić nalazi se na lako pristupačnom mjestu, u samom centru
Povlja na Braču. Izgrađen je 2000 godine od poznatog bračkog
kamena koji je korišten i u izgradnji Bijele kuće u Washinghtonu.
Unutrašnjost
apartmana sastoji se od:
- Kuhinja i dnevni boravak:
|
| |
Kuhinja
je kompletno opremljena svim kućanskim potrepštinama, a radna
površina obložena je mramorom. Kuhinja se nastavlja na dnevni
boravak koji je opremljen klima uređajem, televizorom i stolom za blagovanje |
|
- Wc |
| |
Kada, umivaonik,
bojler, mašina za rublje… |
|
- Prva soba |
|
Bračni krevet
Dva noćna ormarića sa noćnim lampama
Veliki ormar
Izlaz na balkon (stol, stolice, tenda) s kojeg se pruža predivan
pogled na povaljsku uvalu |
|
- Druga soba |
| |
Dva kreveta
Ormar
Komoda |
|
Svakodnevno
korištenje roštilja također je moguće.
Apartman
Ostojić smješten je u neposrednoj blizini mora (30m), supermarketa
(50m), pošte (100m), malonogometnog igrališta (100m) te brojinih
plaža, restorana, caffe barova i drugih ugostiteljskih objekata.
|
| |
 |
|
|
Šaljite nam upite,
komentare, prijedloge i rezervacije a mi ćemo vam odgovoritu
u vrlo kratkom roku. Učinite to OVDJE |
|
|
|
|
|
 |
|
|
Pogledajte naš cijenik
OVDJE! |
|
|
|
|
|
|
|
|
O
POVLJIMA |
 |
|
Povlja
su u sezoni 2003 proglašena najljepšim malim turističkim
mjestom po odabiru Radio Splita i Turističke zajednice
splitsko – dalmatinske županije.
Povlja
su malo mjesto koje se nalazi u Dalmaciji na SI strani
otoka Brača, jednog od najljepših Hrvatskih otoka, netaknutog
bisera Jadranskog mora.
Povlja
na Braču obiluju brojnim znamenitostima, od kojih većina
datira još od petog stoljeća. Posebno se ističe povaljski
Prag i povaljska Listina. Povaljski prag spada među
najstarije i najznačajnije epigrafske spomenike na našem
jeziku ćirilicom, a Povaljska listina je najstarija
sačuvana listina pisana hrvatskim jezikom ćirilićnim
pismom. Ističemo i ostatke bazilike iz 5 stoljeća, koja
je u poprilično dobrom stanju, te oktagonalnu krstionicu,
jedinu očuvanu u Hrvatskoj do danas. |
Povlja
na otoku Braču danas broje 310 stanovnika. Većina se još
uvijek bavi starijim zanatima poput ribarstva, maslinarstva
i vinogradarstva zbog čega je priroda sačuvala svoj izvorni
oblik. Čisti zrak, predivno more i netaknuti okoliš čine
Povlja idealnim mjestom za odmor.
Naći
će se ponešto za svakoga, od brojnih zaljeva, dugih
šetališta i kulturoloških znamenitosti, preko poznatih
dalmatinskih specijaliteta, plodova mora, dobrog vina
i ugodnog druženja uz dobru glazbu, sve do nezaboravnih
noćnih provoda u brojnim barovima, pizzerijama i restoranima.
Povlja
vam nude brojne dnevne aktivnosti. Škola ronjenja, iznajmljivanje
gondola, dasaka za jedrenje, jedrilica, skutera i brodova
za cjelodnevne izlete, te malonogometni teren, zadovoljit
ce i one najizbirljivije!
Prepustite
se žarkom suncu, prekrasnim plažama i moru, i uživajte…
Povlja će se pobrinuti za sve ostalo!
|
|
|
|
|
|
|
KONVERTER
VALUTA |
Provjerite odnose mnogih svjetskih valuta prema hrvatskoj
kuni... |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NE
PROPUSTITE! |
 |
|
|
|
|
 |
 |
 |
ZLATNI
RAT
Smješten
na izoliranom mjestu, na južnoj obali Brača, Bol je najstariji
grad otoka Brača i jedan od najpoznatijih obalnih odmorišta
na Jadranu. Osim kulturnih spomenika Bol također posjeduje
i brojne prirodne ljepote.Istok i zapad Bola na Braču
čine brojne i predivne plaže; najpoznatija je – i vjerojatno
najljepša na Jadranu Zlatni Rat.
|
Legenda
kaže da je Zlatni Rat na Braču jedina plaža na svijetu
koja se pruža vertikalno na obalu. Bol se može pohvaliti
dugogodišnjom tradicijom u turizmu. Za one koji vole
sport i rekreaciju Bol nudi 25 teniskih terena, a centralni
teren broji čak 1,820 sjedala. Ovdje se također održava
vrhunski teniski turnir (WTA Croatian Bol Ladies Open).
[Pronađi
na karti]
|
|
|
|
 |
 |
 |
VIDOVA
GORA
Najviša
je planina na jadranskim otocima (778 m nad morem).
Ime je dobila po crkvici sv. Vida koja se nekada dizala
na vrhu brda, a danas je pak u ruševinama.
Vidi
se temelj sjevernog zida i dio polukružne apside. Crkvica
je podignuta u 13. ili 14. st. S vrha Vidove gore, gdje
se danas nalazi kućica s gostionicom i kamenim stolovima
i klupama za odmor, pruža se jedinstven pogled prema
jugu. Najblizi otok je Hvar,a po vedrom vremenu vide
se i ostali otoci i Biokovo, od poluotoka Pelješca na
istoku, preko Korčule, Visa, Biševa do daleke hridi
Jabuke.
[Pronađi
na karti] |
PUSTINJA
BLACA
Nekada
glasovita glagoljaška pustinja, podignuta uz visoku,
strmu liticu, a danas jedno od najljepših brdskih bračkih
izleti-šta. Smještena su na istočnom obronku duge doline
na južnoj strani otoka između Bola i Milne. Blaca su
u XVI. stoljeću osnovali poljički glagoljaši. Mala blatačka
pustinja nosi u sebi veliku spomeničku vrijednost.
Skrećemo,
međutim pozornost na astronomske sprave ove u svijetu
poznate zvjezdarnice, na bogatu zbirku starinskog oružja,
na mnoštvo raznolikih starinskih satova, na izuzetno
bogatu knjižnicu s mnogo neproučenih rukopisa pisanih
hrvatskom ćirilicom (poljičicom).
[Pronađi
na karti] |
|
|
|
 |
 |
 |
ZMAJEVA
PEĆINA
i
reljefi u njoj prvorazredni je spomenik pećinskog samosta-nskog
života popova glagoljaša. Najveća zagonetka je vrijeme
njezina nastanka. Oko 200 metara iznad Murvice ova je
spilja poslužila kao obitavalište i kao hram odbjeglih
glagoljaša koji su nastanili i obrađivali strme južne
obronke otoka te u špilji zasnovali svoj redovnički
život i uzdigli ga do zavidne razine.
Zmajeva
pećina duga je 20 metara. Tri pregradna zida u njoj
čine četiri odjeljene "dvorane". Stijenke
pećine ukrašene su reljefima. Vecina reljefa predsta-vlja
borbu između dobra i zla.
[Pronađi
na karti]
|
SELCA
su
naselje u unutrašnjosti otoka Brača. Gospodarska je
osnova poljodjelstvo, maslina-rstvo, voćarstvo i prerada
kamena (u blizini kamenolomi). U neposrednoj blizini,
na brdu Hum postoje tragovi prapovijesne gradine i gomile.
U
monumentalnoj župnoj crkvi nalazi se Kristov lik (I.
Meštrović), a u perivoju spomenici L. N. Tolstoja (rad
češkoga kipara Jaroslava Barde, 1913.), S. Radića (A.
Augustinčić), H. D. Genschera, njemačkoga političara
(Jose Gomes, 1994.), pape Ivana Pavla II. (K. Kovačić,
1995.).
[Pronađi
na karti] |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|